preskoči na sadržaj

Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci

Login
Učenje i matura

Mobilna aplikacija za vježbanje zadataka NCVVO
Hrvatski na maturi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski u školi novi portal Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Bolje je hrvatski- Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski na državnoj maturi - mobilna aplikacija
Nikola Tesla- Nacionalni portal za učenje na daljinu
eLektire- besplatne knjige za učenike i nastavnike
Engleski jezik online - učite uz pomoć British Councila
freeCodeCamp - naučite kodirati
Besplatni online tečajevi na Harvardu

Brojač posjeta
Ispis statistike od 10. 3. 2014.

Ukupno: 538089
Ovaj mjesec: 2534
Ovaj tjedan: 305
Danas: 35
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Učenici 4. c na predavanju „Kemija života i kemija smrti“
Autor: Marina Vidović Krušić, 19. 2. 2019.

Učenici 4. c razreda pod vodstvom profesorice Gordane Pintarić-Kovač prisustvovali su predavanju „Fritz Haber: Kemija života i kemija smrti“ koje je u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ Križevci 19. veljače 2019. održao dr. sc. Goran Štefanić, znanstveni savjetnik na Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu. Predavanje je održano u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog društva i Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci.


Povijest moderne kemije započela je 1898. godine kada je britanski fizičar Sir William Crooks  predvidio da će se dio čovječanstva neizbježno suočiti sa smrću od gladi zbog naglog porasta broja stanovnika i nedostatka dušičnih gnojiva potrebnih za rast biljaka. Industrijalizirane zemlje u to su se vrijeme oslanjale na gnojiva životinjskog podrijetla, kao što je „guano“ iz Južne Amerike, no oni su bili  kratkog vijeka. U prvoj polovici  20. stoljeća dvojica njemačkih kemičara Haber i Bosch  razvijaju  postupak za proizvodnju amonijaka reakcijom vodika i dušika iz zraka. Tako proizvedeni amonijak mogao se lako pretvoriti u gnojivo potrebno za biljke, ali korišten je i za  proizvodnju  eksploziva potrebnih za vođenje rata. Također Fritz Haber jedan je od  dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1918. godine.

Dr. sc. Goran Štefanić nositelj je poslijediplomskog kolegija „Analiza keramičkih materijala difrakcijskim metodama“ na Fakultetu kemijskog inžinjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se mehanokemijom, nanoznanošću i čvrstim otopinama. Ovo zanimljivo predavanje podijelio je na dva dijela, kemiju života i kemiju smrti.

                                                                                    Tekst: Josipa Kamenarić, 4. c

                                                                                    Fotografije: prigorski.hr





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju