Mobilna aplikacija za vježbanje zadataka NCVVO
Hrvatski na maturi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski u školi novi portal Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Bolje je hrvatski- Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski na državnoj maturi - mobilna aplikacija
Nikola Tesla- Nacionalni portal za učenje na daljinu
eLektire- besplatne knjige za učenike i nastavnike
Engleski jezik online - učite uz pomoć British Councila
freeCodeCamp - naučite kodirati
Besplatni online tečajevi na Harvardu
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Dana 1. srpnja 2019. dužnost ravnatelja Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci za narednih pet godina preuzeo je dr. sc. Ivan Peklić, dosadašnji nastavnik povijesti.
Dr. sc. Ivan Peklić rođen je u Bjelovaru 25. svibnja 1963. godine. Prva četiri razreda osnovne škole završio je u Miholcu, a druga četiri u Svetom Petru Orehovcu. Srednju školu pohađao je u križevačkom Centru za usmjereno obrazovanje (CUO), pri čemu su prva dva razreda bila općega, a druga dva pedagoškoga usmjerenja. Godine 1983. upisao je studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1989. na Odsjeku za filozofiju s radom pod naslovom Fromova interpretacija Biblije.
Iste godine zaposlio se u Centru za usmjereno obrazovanje Križevci. Akademski stupanj doktora humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest stekao je na Sveučilištu u Zadru 2013. godine s doktorskim radom Društvena i politička djelatnost Franje Markovića. Od 1993. godine, pa sve do danas, profesor je povijesti u Gimnaziji Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci.
Kao zaposlenik u nekoliko mandata bio je član Školskog odbora. Učenici pod njegovim mentorstvom su na natjecanjima osvojili drugo i treće mjesto na državnom natjecanju iz povijesti. Bio je član Državnog povjerenstva za provođenje natjecanja iz povijesti te član Stručne radne skupine za provođenje Državne mature.
Od 1995. godine bavi se i intenzivnim proučavanjem povijesti Križevaca i okolice. Već 1995. godine objavio je prvu monografiju Sveti Marko Križevčanin, a zadnju Hrvatski svetac: Sveti Marko Križevčanin 2017. godine. Objavio je monografije o Sidoniji Rubido Erdödy, prvoj hrvatskoj primadoni (2001), Križevci u Domovinskom ratu (200), Župa Miholec (2002) i o Hrvatskoj seljačkoj stranci u križevačkom kraju (2004), Križevačka tragetkinja Nina Vavra u hramu hrvatske talije (2010). Od 1997. godine bavi se pisanjem udžbenika povijesti za srednje strukovne škole. Do danas je objavio tri udžbenika: Hrvatska i svijet od prapočetaka do 1789., Hrvatska i svijet od 1789. do današnjih dana i Hrvatska povijest za trogodišnje strukovne škole.
Autor je Priručnika za nastavnike povijesti za četvrti razred gimnazije. Od 2000. godine aktivan član Povijesnog društva Križevci, čiji je danas predsjednik. Od 2006. do 2013. godine bio je glavni urednik časopisa Cris. Od 2013. izvršni je urednik časopisa Civitas crisiensis: Zavoda za znastvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko križevačke županije.
Objavljivao je i u drugim časopisima, a redoviti je bio suradnik Križevačkih novina, odnosno Križevačkog vjesnika, kao i Radija Križevci. Sudjeluje u organizaciji međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, a bio je član međunarodnog projekta “Hrvatska višegraničja, Tiplex confinium.”
Trenutno je upravitelj Zavoda za znastvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima. Aktivan je kao sportski djelatnik: međunarodni je atletski sudac i u Nadzornom je odboru Košarkaškog kluba Radnik Križevci. Godine 2015. izabran je na funkciju tajnika Planinarskog društva Kalnik.
prigorski.hr