Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci

U prostoru školske knjižnice u petak (5. travnja 2013.) učenici 1. d, 2. c i 3. b razreda zabavili su nas književno-scensko-glazbeno-gastronomskim programom pod nazivom Renesansna večer.

Program je započeo stvaranjem renesansnog ugođaja glazbenom kompozicijom Canarios Gaspara Sanze  koju je na gitari izveo Luka Lovreković. Potom su Katarina Lesičar i Martina Šimonek Držićevim prologom Dugoga Nosa pozdravile sve prisutne ljude nazbilj i pozvale ih da otvore svoje srce za ono što su im priredili. Djevojke su ukratko predstavile glavne značajke renesanse, književno-umjetničkog razdoblja koje doseže vrhunac u 16. stoljeću, istaknuvši intelektualnu znatiželju, aktivizam, optimizam i kriticizam kao bitna obilježja renesansnog čovjeka. Naglasile su kako su upravo te značajke renesansnog čovjeka bile glavni pokretači društvenog i gospodarskog napretka čovječanstva, zaduživši svijet brojnim otkrićima i izumima te novim spoznajama u znanosti, geografiji, trgovini, umjetnosti. U duhu renesansne krilatice Iskoristi dan! započeo je program Renesansne večeri.

Ljepotu Petrarkina 61. soneta Blažen nek dan je, i mjesec, i ljeto dočarao je Mislav Bubnjar, a Jeđupku Mikše Pelegrinovića Nikolina Lacković. Oduševljenje publike i veliki pljesak izazvali su Danijela Bočkaj i Hogar Mergon svojom izvedbom Petrunjele i Pometa iz Držićeva Dunda Maroja. Izvrstan scenski nastup dvoje mladih glumaca još će se dugo pamtiti.

Renesansnu znanost predstavili su Tomislav Jagodić u ulozi Marina Getaldića, velikog renesansnog matematičara i fizičara, i Nikola Pešić u ulozi Fausta Vrančića, značajnog renesansnog konstruktora i autora petojezičnog rječnika (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski) pod naslovom Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe. Nikola je skokom sa školske klupe i plahtom u rukama utjelovio Vrančićeva padobranca (Homo volans), dok je Tomislav dopisujući se s Galileom Galilejem iskazao nezadovoljstvom svojim položajem u Dubrovniku i otkrio nam svoju sramežljivu zaljubljenost u Cvijetu Zuzorić, najljepšu ženu Dubrovnika.

Cvijetu Zuzorić izvela je Anamaria Katalenac ispričavši nam priču o toj crvenokosoj Dubrovkinji, iznimne ljepote i visoke naobrazbe, koja u svom rodnom gradu u salonu svoje palače okuplja umjetnike koji vode znanstvene rasprave i razgovore o umjetnosti. Mnogi glasoviti hrvatski i talijanski pjesnici (Dinko Zlatarić, Nikola Gučetić, Tarquato Tasso) slavili su je svojim pjesmama i posvećivali joj svoja djela.

Dora Kralj predstavila je renesansnu glazbu, a Luka je još jednom na gitari tu istu vjerno dočarao. Renesansnu ljepotu i modu, kao i renesansnu gastronomiju prikazale su učenice 3. B razreda: Laura Borčić, Lara-Lucija Biondić, Lucija Herceg, Marta Jendrlin, Karla Matus, Dorotea Mikulaš, Petra Pisačić, Lucija Pugar, Dora Smoljanec, Jelena Širjan. Gradom Dubrovnikom i njegovim znamenitostima prošetale su i upoznale nas Nikolina Ferenčak i Katarina Skrba. Za kraj Valerija Kesteli počastila nas je vokalnom izvedbom Život je lijep. Večer je završila hedonistički, renesansnom gozbom za sve sudionike Renesansne večeri i njihove goste.

Važnost ovakvog projekta je što učenicima omogućava da iskustveno, samostalno i istraživački uče o renesansi i dolaze do spoznaja uživljavajući se u uloge, duh i svjetonazor razdoblja. Radeći na ovom projektu učenici nisu samo učili, već su se i dobro zabavili što se  vidjelo iz kratkog filma o tome kako su se pripremali za ovu večer.

Galeriju fotografija možete pogledati ovdje...

 Sanja Jelenak, prof.

Voditeljice projekta: Sanja Jelenak, prof. i Iva Rupčić, prof.