Krenuli smo u šest sati i nakon što smo još ukrcali kolegice i kolege u Vrbovcu i Zagrebu. Prvu pauzu načinili smo na auto cesti Zagreb-Karlovac uz kavicu na odmorištu Draganić. Na autobusnom kolodvoru u Karlovcu dočekala nas je  vodičica Ksenija. Provela nas je kroz grad pričajući o njegov geografsko-povijesnim značajkama.

Grad Karlovac smjestio se u srcu Hrvatske na mjestu gdje se dotiču nizinski i gorski dijelovi, na utoku četiri rijeke - Korane, Kupe, Mrežnice i Dobre. Nalazi se 55 km jugozapadno od Zagreba i smješten je na 112 m nadmorske visine. Današnje gradsko područje Karlovca zauzima površinu od 402 km2, a sa svojih cca. 60.000 stanovnika spada u srednje velike hrvatske gradove. Klima u Karlovcu je umjereno-kontinentalna sa vrućim ljetima i hladnim zimama sa snijegom. Karlovac je križište najvažnijih prometnica koje povezuju primorsku i panonsku Hrvatsku. Uz povijesne ceste Karolinu (Karlovac-Bakar, građena 1726.-1733. godine), Josephinu (Karlovac-Senj, 1775.-1779.) i Louisianu (Karlovac-Rijeka, 1805.-1813.) kroz Karlovac prolazi suvremena autocesta koja povezuje Srednju Europu i podunavske zemlje s Jadranskim morem.

Najstariji materijalni dokazi o ljudskom prisustvu na području današnjeg Karlovca sežu do 3500. god. pr. Krista. Neka karlovačka naselja od kojih se sastoji današnji grad Karlovac nastala su prije osnutka karlovačke tvrđave: Švarča i Gaza (13.st.), Dubovac i Banija (14.st.).Karlovac je podignut u 16. st. u svrhu obrane od turskih osvajača kao jedinstvena gradska jezgra u obliku šesterokrake zvijezde. Osim Karlovca još samo dva grada u Europi imaju takav tlocrt (Palmanova u Italiji i Novy Zamky u Slovačkoj). Početak gradnje karlovačke tvrđave koji se bilježi i kao rođendan grada je 13. srpanj 1579. godine. Izgrađen je na posjedu obitelji Zrinski podno starog grada Dubovca, a ime Karlovac ili Karlstadt dobio je u čast svog osnivača austrijskog nadvojvode Karla. Renesansna jezgra grada s pravilnim geometrijskim rasterom ulica i gradskih blokova, te središnjim trgom vrhunac je tadašnjeg graditeljskog i fortifikacijskog umijeća. Izgrađeni su bedemi i bastioni, palače i trgovi, vojni i sakralni objekti. Na središnjem gradskom trgu, danas Trgu bana Jelačića, nalazi se crkva Presvetog trojstva opremljena bogatim baroknim inventarom. Uz crkvu je i Franjevački samostan sa zbirkom umjetničkih djela samostanske i crkvene riznice. Karlovcem su u prošlosti harale epidemije kuge. Kada se grad oslobodio te strašne bolesti 1691 g. postavljen je i Kužni pil kao spomenik zahvalnosti. Ograničena samouprava i ovisnost o vojnim propisima ometali su razvoj obrta i trgovine, te su građani tražili da se Karlovac proglasi slobodnim kraljevskim gradom. Car Josip II izdaje mu 1781. povelju o privilegijama slobodnog kraljevskog grada s grbom. 18. i 19.stoljeće zlatno je doba trgovačkog Karlovca. Trgovački i obrtnički dio grada dobiva priliku koju s obzirom na smještaj na Kupi gdje se pretovaruje roba dovezena brodovima lađari i trgovci vrlo dobro iskorištavaju. Na Strossmayerovom trgu unutar Zvijezde nalazi se Gradsko poglavarstvo Karlovca, a prvi je gradski magistrat bio izabran još 1763. godine. Na istom se trgu nalazi i Gradski muzej čiji postav ovaj puta nismo razgledali. Smješten u palači iz prve polovice 17.st. jedan je od najstarijih sačuvanih primjera stambene arhitekture tipa kurije podignute u Karlovcu. Danas čuva prirodoslovnu, arheološku, povijesnu, etnografsku i kulturno-povijesnu zbirku grada i okolice. Ispred muzeja ostaci su kapelice Sv Josipa iz 17.st. U 18. i 19.st. Karlovac postaje najvažnijim trgovačkim gradom između Jadrana i Podunavlja, grade se ceste Karolina, Lujzijana i Jozefina, a o važnosti Karlovca kao trgovačkog i prometnog središta svjedoči i Miljokaz sa oznakama udaljenosti tada važnih središta. Zgradu karlovačkog kazališta Zorin doma podiglo je prvo hrvatsko pjevačko društvo Zora 1892. godine. Zorin je organizator gostovanja dramskih i glazbenih ansambala iz zemlje i inozemstva, a svojim baletnim i amaterskim glumačkim studijem upotpunjava program priredbi. Današnja Radićeva ulica glavna je veza prema starim gradskim vratima tvrđave odnosno prema Turskim vratima uz koje je sačuvana i stražarnica.

Glazbena škola osnovana je 1804. godine, te je stvarala domaće glazbenike koji su sudjelovali u intenzivnom glazbenom životu grada. I danas je jedan od bitnih pokretača glazbenog i kulturnog života čitave županije.

Potom smo posjetili stari grad Dubovac iz 13. stoljeća gdje je postavljena i stalna izložba, a s vidikovca se pruža pogled na cijeli grad i okolicu. Stari grad Dubovac omiljeno je mjesto Karlovčana, a za toplijih dana atrij ove gradine često je mjesto na kojem se održavaju koncerti, kazališne i plesne predstave, izložbe te ostala kulturna događanja. nakon razgleda Dubovca naš plan puta nas je vodio u Kamensko

Pavlinski samostan u Kamenskom pokraj Karlovca osnovala je 1404. g. grofica Katarina Frankopan. Prije ratova s Turcima samostan je po bogatstvu bio uspoređivan s matičnim samostanom u Lepoglavi. Oko 1570. g. pavlini su zbog turskih napada bili prisiljeni napustiti samostan, a vraćaju se nakon rata. 1684. g. samostan i crkva se ponovno obnavljaju. Ukrašavao ih je poznati pavlinski barokni slikar Gabrijel Taller. Godine 1786.  samostan je ukinut odlukom cara Josipa II. Godine 1972. pavlini se ponovno vraćaju u Kamensko. Dolaze redovnici iz Poljske i započinju obnovu pavlina u Hrvatskoj. U Domovinskom ratu samostan je teško stradao, budući da je Kamensko bilo okupirano. Nakon Oluje i oslobođenja Kamenskog, započinje još jedna dugotrajna i mukotrpna obnova samostanskog kompleksa i crkve. Proslavljena je šeststota godišnjica osnutka samostana, a radovi obnove polako su privedeni kraju. Danas su u samostanu u Kamenskom četiri pavlina koji upravljaju i istoimenom župom.

Zadnja naša destinacija bio je dvorac Stara Sušica. Dvorac Stara Sušica pravi je povijesni dragulj Gorskog kotara. Nalazi se u blizini Ravne Gore na 800 metara nadmorske visine, u netaknutoj stoljetnoj šumi i raznolike flore i faune. Prema nekim izvorima, Frankopani su u srednjem vijeku imali grad u Staroj Sušici koji čak ni Turci, prilikom žestokih provala 1586. godine, nisu uspjeli osvojiti. Zgrada Dvorca, nekadašnjeg franskopanskog grada, smještena je na gorskoj kosi, na rubu crnogorične šume. U XIX. stoljeću dvorac je bio vlasništvo grofa Lavala Nugeta, a 1890. godine kupili su ga riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. I Nuget i Neubergeri izveli su na dvorcu temeljite restauracije u romantičnom duhu svoga vremena. Postojeći izgled dvorc je dobio posljednom restauracijom Neubergera, izvedenom u povijesnim arhitektonskim oblicima. Danas je Dvorac Stara Sušica u vlasništvu Grada Rijeke koji je omogućio svojim vrtićanima i osnovnoškolcima da uživaju u njegovim čarima

Uslijedio je ručak u Malom domu Sušak na Platku .

Ivan Peklić

Više fotografija može se vidjeti u foto-galeriji...